Friday, July 08, 2011

ispovest

Ovaj post će biti izrazito ŠTREBERSKI tako da ne zamerite :)

Nakon uspešnog pomora ispita početkom ovog leta suočio sam se sa krajem studija. Naravno predivan je osećaj kad dođete do kraja, iako se tih poslednjih nekoliko ispita čini kao večnost. Sada na kraju, hteo bih sa čitaocima ovog bloga da podelim nekoliko saveta i kratak komentar o studijskom programu. Smatram da iz svojih studija nisam izvukao maksimum i falilo mi je saveta od iskusnijih te se nadam da će naredni redovi koristiti kolegama.

Univerzalni recept za uspeh ne postoji, nema lakih metoda učenja i jedina stvar koja garantuje šansu za položen ispit je zagrejana stolica. Učite kada vam odgovara, kada vam je najbolja koncentracija, učite mnogo i često.

LISTE PREDMETA koji mi se čine veoma bitnim na našem fakultetu i koji su na mene ostavili veliki uticaj:

1. Teorija cena - za sve studente izuzetno bitan i izazovan predmet. Preporučujem, ko je u mogućnosti da ne propušta ni vežbe ni predavanja i da redovno uči. Tek nakon 4 godine shvatio sam koliko je ovaj predmet krucijalan. Mnogo delova TC koristi se u predmetima poput Međunarodne ekonomije, Teorije razvoja, Teorije proizvodnje, Ekonomije rada, Javnih finansija i Ekonomije javnog sektora itd... Ovo je po mom mišljenju ubedljivo najbitniji predmet na fakultetu za sve ne-biznis smerove. Posebno bih naglasio važnost kvalitetnog konceptualnog razumevanja teorije ekonomike blagostanja kao i teorije opšte ravnoteže.

2. Strategijski menadžment, Poslovne Finansije i Organizacija preduzeća - ova tri predmeta sam stavio zajedno jer mi se čini da svaki iz svog ulga dopunjuju odgovor na možda i najbitnije pitanje u ekonomiji - zašto postoji firma i koja je njena priroda? Strategijski menaždment, iako može delovati kao gomila nabacanih i nepovezanih pričica, zapravo je jedan moćan aparat. Naučite da razmišljate strategijski. Ako budete imali priliku da izaberete Poslovne finansije i Organizaciju preduzeća obavezno to uradite. Mnogo ćete naučiti o finansijama firme iz prvog, posebno ako niste na bankarskom smeru ili nemate upravljačko računovodstvo. Organizacija je za mene bila sjajno iskustvo, mnogo sam naučio i toplo preporučujem ako na nju naletite.

3. Javne finansije ili Ekonomija javnog sektora - ako budete u prilici obavezno uzmite jedan od ova dva predmeta. Veoma su bitni za razumevanje funkcionisanja države i elemenata fiskalnih vlasti.

4. (Ovaj deo liste važi samo za kolege koji se odluče za ekonomsku analizu i politiku)
4a. Metodi ekonomske analize - posebno obratite pažnju na pitanje metodologije koja se primenjuje u ekonomiji (iako će vam delovati kao cepanje dlake oko nebitnih mozgalica nije tako!). To će vam trebati na nekoliko predmeta i tema je izuzetno bitna za bolje razumevanje razlika među ekonomskim školama, a to vas čeka na skoro svakom drugom predmetu.
4b. Teorija proizvodnje - čeka vas na četvrtoj godini, meni najteži, najobimniji i apsolutno najinteresantniji ispit na fakultetu. Prof. Božo Stojanović je maestralan na ovom predmetu i ako budete mogli da ga birate ukoliko nije obavezan, verujte, vredi truda.

O KVALITETU STUDIJA:

Studije na našem fakultetu ne pružaju mnogo stvari koje bi se smatrale osnovnim na nekim zapadnim fakultetima. Uslovi rada su dosta loši, kontakt sa profesorima je redak i zasniva se samo na ličnom entuzijazmu, retki profesori su dostupni, ažurni u radu, kvalitetni predavači. Udžbenici su delom poboljšani ali i dalje postoje predmeti na kojima i nema literature. Nastavni plan je ponekad bizaran sa predmetima koji su morali biti ukinuti ili radikalno reformisani 1990 a nisu ni danas. Modifikacijama u programu i uslovima studiranja povlašćeni su najlošiji studenti dok se najbolji i najambiciozniji vuku prema sredini kako ne bi previše štrčali. No o manama bih mogao da nastavim do sutra. Većine ste i sami svesni.

Mislim da je bitnije da spomenem neke prednosti koje naš fakultet pruža, koje su retkost u svetu a kojih većina studenata, pa i profesora, nije svesna. Program osnovnih studija izuzetno je eklektičan. EKOF je jedno od retkih mesta u svetu gde je moguće već na osnovnim studijama čuti dosta o razlikama u ekonomskim školama i metodologijama njihovog proučavanja. Ovo posebno važi za smer ekonomske analize sa kog dolazim. Tokom četiri godine imao sam priliku da preletim marksističku ekonomiju, teoriju javnog izbora, institucionalnu teoriju nešto više, prilično detaljno austrijsku teoriju i kejnzijanske alternative u neoklasičnoj teoriji. Ovo je izuzetno širok spektar ideja u današnjem akademskom svetu ekonomije. Dominacija matematičke ekonomije bazirane na neoklasičnoj metodologiji je apsolutni standard u tolikoj meri da je čak retko da bilo koja druga teorija bude dostupna na intelektualno varenje studentima. To kod nas nije slučaj i to je velika prednost.

Drugo, kroz godine mešanja sa studentima sa svih strana sveta primetio sam da naši studenti imaju dosta dobro znanje iz mikroekonomije. Zapravo mikroteorija je naoružana sa nekoliko vrhunskih profeosra i odličnih asistenata i zaista se vidi razlika kada se naši studenti sastanu sa studentima sa zapada. Zato koristite priliku da pitate profesore, da istražite sve izborne predmete, i iskoristite priliku da radite po programima koji bi mogli da prođu na bilo kom zapadnom fakultetu na Teoriji cena, Mikroekonomskoj analizi. Industrijskoj organizaciji, Javnim Finansijama, Međunarodnoj ekonomiji itd. (koriste se strane knjige, profesori su uglavnom usavršavani na zapadu ili su ostvarili dosta stvari u praksi i zaista se vidi razlika između ovog klastera predmeta i ostatka fakulteta barem kada se tiče teorijskih predmeta).

Treće, naše studije nisu nimalo lagane, postoje predmeti na svakom smeru za koje morate da oderete zadnjicu. To će vas iskaliti iako vam ponekad deluje nepotrebno ili preterano. Naplatiće se to vrmenom.

Za četiri godine shvatio sam da su ove tri prednosti našeg fakulteta potcenjene od strne profesora i studenata. Kada se malo izmešate sa strancima vidi se da zapravo postoje stvari koje ne možete naći svuda na zapadu a vrlo su korisne za dobro razumevanje ekonomije.

PORUKA: MALTRETIRAJTE STARIJE KOLEGE ZA SAVETE, KORISTNE LINKOVE i SKRIPTE

SAVET: IDITE NA LETNJE ŠKOLE. Posetite kancelariju na prvom spratu centra za međunarodnu saradnju, Jelena je sjajna u svom poslu i pomoći će vam da odete na neku letnju školu ili program ukoliko ima mogućnosti. Ako ne sedite na google, upišite šta vas zanima u par reči na engleskom i samo dodajte summer school iza toga. Toliko ima šansi za aplikaciju da je to prosto neverovatno. Mnoge letnje škole su besplatne a možete i dobiti pomoć od grada, ministarstva, fakulteta i dr. ukoliko su vam potrebne pare da biste otišli. Svaka letnja škola, pa i ona od 7 dana neprocenjivo je iskustvo. Čak i kada vam tema ne deluje interesantno, ili nema veze sa ekonomijom, sjajno je iskustvo. Ukoliko i google ne pomogne, javite se na jesen da vam pomognem za sledeće leto, biću više nego rada da pomognem.

Na kraju, uživajte u studentnskom životu. Ja nisam dovoljno. Nema ništa gore od zatvaranja u kuću na 10 dana da bi se položio neki ispit. Najbolje sam prolazio onda kada sam u relaksiranoj atmosferi, sa šetnjama, kafama i svakodnevnim druženjem uz par sati dnevno učenja spremao ispite. Ako vam je prenaporno, odužite studije i koju godinu ali neka bude kvalitetno studiranje i srećan život, na kraju to je ipak najbitnije.

Ako imate kakva pitanja ostavite u komentarima odgovoriću rado prvom prilikom

7 comments:

Nemanja said...

Mozete da ucite 15 sati dnevno, poput Tomasa Dzefersona, ali ako ne znate kako, uzalud ste procerdali vreme.

Kad bi fakultet organizovao kurs ucenja, produktivnost studenata bi znatno porasla, time i njihovo blagostanje.

Pavle Mihajlović said...

Nema potrebe da organizuje fakultet, to mogu, a i moraju i studenti sami.

Anonymous said...

cini mi se da je nas fakultet/studentski parlament organizovao nesto slicno u par navrata do sada.

inace, pavle, cestitam!

danica said...

Znate kako sam ja to radla na makroekonomiji - kad sam bila sama na predmetu? Svaki drugi čas je test, gde su pitanja takva da moraš da razmisliš, a dozvoljavam korišćenje svih materijala - jedino razgovor ne može. Tako da sam ih naterala da uče, drugi čas bi bila diskusija i razjašnjenje.

Tako je u stvari meni bilo interesantnije, ali je od tada prolaznost na ispitu vrlo skočila. Tada je bilo 30ak studenata... pa je to bilo sjajno.

Ovako, na masovnom predmetu, ne može se mnogo po tom pitanju uraditi. A ne znam ni kako bi, ako neko ima ideju, bas bi mi dobro došla.

Pavle Mihajlović said...

Možda da se uvede dopunska nastava neformalnijeg karaktera, gde bi se dali saveti studentima i kako da uči, osim dopune samog rada sa časova.

Pedja Mitrovic said...

mozda bi trebalo finalni ispit koncipirati u formi problema koje student treba da resi (kako se radi na zapadnim fakultetima, i kako ste vi, pretposavljam, radili ranije), i u skladu sa tim organizovati vezbe na kojima bi se studenti kroz primere tih problema obucavali da primenjuju analiticki aparat koji su naucili na predavanjima. mislim da je na vezbama to moguce jer nije prevelika guzva (bar nije bila kada sam ja slusao). mozda bi se tako povecalo i interesovanje studenata za materiju i poboljsali njihovi rezultati.

mada, ne znam je li problem u masovnosti kursa, ili sto studente u proseku ne interesuju mikroekonomski predmeti koji traze apstraktno misljenje. jer, recimo, i na teoriji cena je amfiteatar vise nego poluprazan, iako i prof. bozo stojanovic maestralno predaje svoj predmet.

Nemanja said...

Ja sam mislio na ovako nesto:

http://www.socialsciences.manchester.ac.uk/undergraduate/courses/2012/modules/module.html?code=SOCS10911